22.06. - 15.07.2020.

Virtualna izložba - Niko Ančić: Pasionski motivi

Virtualna izložba
Niko Ančić – Pasionski motivi
22. lipnja – 15. srpnja 2020.

Poštovane/i,
drago nam je da Vas možemo obavijestiti da je, unatoč okolnostima vezanim uz korona virus,
Pasionska baština nastavila uspješnu suradnju s Muzejom Mimara te je uz 29. svečanosti Pasionske baštine (21. - 29. lipnja 2020.), pripremljena virtualna izložba umjetnika Nike Ančića “Pasionski motivi”.

Izložbu možete pogledati na stranicima Muzeja Mimara - www.mimara.hr i Pasionske baštine - www.pasionska-bastina.hr od 23. 6. do 15. 7. 2020.

Želeći Vam ugodan doživljaj, srdačano pozdravljamo.

Pasionska baština Zagreb

KLIKOM NA POVEZNICU razgledajte izložbu:

NIKO ANČIĆ - PASIONSKI MOTIVI


***
U umjetničkom pristupu Nike Ančića motivima sakralne tematike prožimaju se ekspresionistička gestualnost u ostvarenjima uprisutnjene figuracije, i djela širine asocijativnog, vidljive i u slikama na pragu apstrakcije. Oba ova segmenta izrastaju iz Ančićevog jedinstvenog stila prepoznatljive rukopisnosti, sačuvane neovisno od stupnja ikonografske činjeničnosti. Poveznica je i duboka nota meditativnog, i poetska i emotivna, kojom likovna interpretacija sadržaja dobiva novu dimenziju. Tako su i tjeskoba, bol, neposredna blizina smrti uronjeni u atmosferu Kristovog golgotskog martirija prožeti ozračjem duhovnog, a prizori patnje otkrivaju i tu stranu veličajnost smisla postojanja. Dramatična stvarnost kalvarijskog hoda je i zbilja približena zapisima evanđelista, ali i metafora, opremećenje čina otkupnjanja, koje započinje scenom Ulaska u Jeruzalem, a zaokružuje se motivom Uskrsnuća.

Sve dionice spomenutog raspona sadržajnih koordinata jasni su akcenti zbivanja, međusobno upućene, gdje neke u Ančićevoj tematsko/likovnoj slobodi nose elemente realistične opisnosti, ili su oblici oblici približeni znaku. U Ančićevom sakralnom opusu izmjenjuju se ostvarenja unutarnje nužnosti, i zadržavanja na konkretnosti scene, i s proširenjem do simboličnog, u krajnjoj ideji eshatološkog. Ančić osjeća (za umjetnika je to najvažnije) da su događanja na Kristovom zemaljskom hodu sastavnice dubokih vjerskih istina, stvarne i duhovne ljepote,kojim slikar spaja biblijsko vrijeme, njegovu preobrazbu u njegovanju biti i kroz umjetnost, u našem vremenu. Takav doživljaj spram motiva omogućio mu je određenu nesputanost izraza, no bez rušilačkih nakana spram stvorenih kanona, ali i s nenametljivom bliskošću s načelima povjesnih umjetničkih iskustava. No znatno više Ančić s likovnom inventivnošću izraza produbljuje
sadržaj klasičnih tema Novoga zavjeta, poglavito same Pasije. Neprekidno prati trag slutnje ljepote sakralnog, identificirajući je s naravnošću i nadnaravnošću života, svojevrsnom, (u njegovom slučaju) ekvivalentu vječnosti vitalnosti prirode. Krajoliku je Ančić posvetio pretežni dio svog opusa i kao nepopravljivi zaljubljenik u prirodu težio je sintezi izgleda i značenja. Videći u pejzažu kapi i poneki slap iz nemjerljivosti sakralnog. Tako da nije slučajno da je u pejsažnom redu i bogatstvu prepoznao poetizirane zakonitosti stvorenog, što je u vjetrometini vremena darovan put koji uz slikarski zanos vodi ka temama gdje Bog govori čovjeku.

Ančić je slikar kolorističkog pulsiranja, glavne odrednice njegovog krajolika. Otvorena paleta dominira i u prizorima kršćanske ikonografije. No ipak u nešto tišim registrima, u djelima gdje su vrijednosti plavog nositelji kromatike slika. Objektivno najmeditativnije boje, boje smiraja, koja sugerira bezmjerje, transcedentalnost teološkog. Ančića u pritajenom svjetlu plavog dodiruje nebo, posvojenim bojama ispunjenim simboličnošću i silnicama tišine. Osvajajući njima prostor, s partijama pune zasićenosti boje, ali i plohama suptine prozračnosti, uravnoteženih s energijom snažnih kromatskih udara. Vještinom slikarske gradnje oblikovani su detalji i ukupnost čitkih kompozicija, uvjerljivo satkanih i u primjerima jednostavnih i složenijih scenarija. Sa zanimljivim otklonima (s Evanđeljem kao konstantom poruke) od konvencionalnih riješenja do slobodnijih likovnih koncepcija, gdje bar neki sloj nudi mogućnosti osobnog likovnog čitanja. Figurativna komponenta slika u određenoj mjeri citira i zapise evanđelista, obogaćujući ih ugođajnošću scene, s naglascima na posvećenosti adrese. Ančić čvrsto
zadržava nit s ostavštinom i životnošću biblijskog, sa znanim akterima kao nositeljima prizora upisanih osobnom inačicom realističnog, uzdignutog bujicom ekspresionističke likovne čujnosti. S upućenošću na lik patničkog Krista na križu, na čitav korpus, ali i na znak, izranjenu ruku ili nogu, no i primjere razvedenijh partitura kao u slici "Sve zbog jedne jabuke" osmišljene i notom literarnog. Ančić i redukcijom do forme samog križa (tipom i grčkim i rimskim) stavlja značenje Golgote u prvi plan u obliku svetog simbola, gdje potki objektivne grubosti drveta priljubljuje boju, a krik (koji je i navještaj Uskrsnuća) u opni forme dovedi do impula lirske apstrakcije, do sklada sakralnog buketa. U slikama negiranog taktiliteta osmišljenih fluidnošću boje, utkanih u preplete ploha i treptavih mrlja. Obrisi križa svjetlom spajaju se s dramaturgijom prostora, kojeg svaka čestica otvara se ka klimaksu scene. I gigantizira aureola, znamenje s uklesanom urom Kristovom smrti, razvaljena stijena groba pripadaju ikonografiji muke. Ančić vjerodostojnošću slikarskog čina i sabranošću u interpretaciji sadržaja dosegao sintezu univerzalnog i osobnog, dajući značajan prilog modernoj hrvatskoj sakralnoj umjetnosti.
Stanko Špoljarić, katalog izložbe

Preuzmite: NIKO ANČIĆ: PASIONSKI MOTIVI – katalog izložbe

***
NIKO ANČIĆ rođen je 1948. u Trpnju na poluotoku Pelješcu. Školovao se u Splitu i Zagrebu. Godine 1992. napušta posao i počinje se profesionalno baviti slikarstvom. Brojna su njegova putovanja mnogim europskim zemljama, posebno često u Njemačku i Španjolsku, gdje se posvećujući slikanju zadržavao i duže vrijeme. Izlagao je na više od 50 samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu, te na mnoštvu skupnih.

***

29. svečanosti Pasionske baštine - program

Kontakt

Muzej Mimara
Rooseveltov trg 5, 10000 Zagreb

Tel: 01/4828-100
Fax: 01/4826-079
Email: mimara@mimara.hr

Društvene mreže

Otvoreno za posjetitelje

1. listopada - 30. lipnja:
utorak, srijeda, petak, subota 10 - 17 h
četvrtak 10 - 19 h
nedjelja 10 - 14 h

1. srpnja - 30. rujna:
utorak - petak 10 - 19 h
subota 10 - 17 h
nedjelja 10 - 14 h

ponedjeljkom zatvoreno