13.03. - 31.03.2019.

Hrvoje Marko Peruzović - Nacrt za retrospektivu

Muzej Mimara
13. – 31. ožujka 2019. godine

Izložba:
Hrvoje Marko Peruzović
Nacrt za retrospektivu

Izložba slika Hrvoja Marka Peruzovića „Nacrt za retrospektivu“ u Muzeju Mimara svojevrsni je presjek autorovog stvaralaštva u posljednjih dvadeset i pet godina, koliko se ovaj slikar već bavi kontinuiranom izlagačkom djelatnošću. Predstavlja se stotinjak radova, od najranijih studentskih dana na zagrebačkoj Likovnoj akademiji pa sve do recentnih slikarskih ostvarenja. Uz ulja na platnu, dominiraju djela u omiljenoj slikarevoj tehnici akrilika. Odabir radova i predgovor u katalogu napravio je prof. Stanko Špoljarić, koji umjetnika redovito prati još od samih početka. Autor se svojim specifičnim likovnim jezikom bavi širokim spektrom tema od izrazite figuracije pa sve do apstraktnih kompozicija. Jedan segment izložbe posvećen je dijelu slikarskog opusa koji je nadahnut sakralnim temama. Publika može upoznati fascinantni svijet umjetničkih nadahnuća Hrvoja Marka Peruzovića od 13. do 31. ožujka u Studiju Muzeja.

***
Hrvoje Marko Peruzović rođen je 1971. godine u Zagrebu. Završio grafički odjel Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn u Splitu. Diplomirao slikarstvo 1995. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (klasa prof. Ðuro Seder). Studijski boravio u Parizu, Milanu, Veneciji i Beču. Član je HZSU-a i HULU-a Split. Osim slikarstva bavi se klasičnom grafikom, ilustracijom, skulpturom i fotografijom. Izlagao je na tridesetak samostalnih izložbi kao i na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Ostvario je i brojna djela sakralne tematike: križni put u Solinu, oltarnu palu i križni put u Dubrovniku, te mozaik na pročelju crkve u Zagvozdu. Djela mu se nalaze u raznim privatnim i javnim zbirkama i muzejima (Galerija umjetnina, Split; Zbirka „Majka“ Humac BiH; Muzej grada Kaštela, Galerija „Vladimir Bužančić“; Zagreb; Galerija umjetnina grada Slavonskog broda; Samostan benediktinki sv. Margarite u Pagu i dr.) Sudjelovao je na brojnim likovnim susretima i kolonijama humanitarnog karaktera. Likovno je uredio ili ilustrirao nekoliko knjiga, kataloga i monografija. O njegovom radu pisali su Josip Depolo, Ive Šimat Banov, Stanko Špoljarić, Tonko Maroević, Vladimir Rismondo ml., Andro Filipić, Darko Schneider, Đuro Vanđura, Tonči Šitin, Nevenka Nekić, Vinicije Lupis, Anamarija Stibilj Šajn, Nives Marvin, Toni Horvatić, Vlasta Tolić, Mirela Duvnjak, Sanda Bajzek Stanačev, Igor Brešan i dr. Piše poeziju, aforizme i kratke eseje iz područja likovnosti. Dobitnik je prve nagrade „Post scriptum“ za književnost na društvenim mrežama, koja se dodjeljuje u sklopu zadarskog festivala književnosti KaLibar. Objavio je zbirku pjesama „Nekoga moramo voljeti (kako na webu, tako i na zemlji)“. Živi i radi u Zagrebu.