10.03. - 31.03.2020.

Crteži u prostoru II - izložba Ljubomira Cote

SKULPTURA LJUBOMIRA COTE

Zaokruživši svoj arhitektonski opus, preostalu kreativnu energiju Ljubmir je Cota odlučio ugraditi u kiparsku djelatnost.

Oslobođen profesionalnih obveza i cehovskih obzira, svojem je oblikovanju u novim materijalima i tehnikama mogao pristupiti s uvećanom slobodom i radosnom neposrednošću. Odabrana motivika predstavlja uglavnom ljudsko tijelo-tradicinonalni zadatak i izazov kiparskog djelovanja, a niz radova posvećen je također životinjskim likovima. U svakom slučaju riječ je o biomorfnim i organičkim poticajima, o zadatcima traženja korelativa za vitalno okupljenu cijelinu, za oblike koji podrazumijevaju mogućnost kretanja.

Većina Cotinih radova izvedena je savijanjem željezne žice. Kao što se u crtežu posebna homogenost i uvjerljivost postiže povlačenjem samo jedne jedine linije, koja tvori i zaokružuje obris, tako i u kiparstvu ovoga autora kontinuirani tok jedne te iste žice postaje sredstvom uvećane koherencije i cjelovitosti dojma.

Valoviti i zaobljeni dijelovi žičanog toka sugeriraju obrise udova ili nosive dijelove skeleta. Ne doslovno, dakakako, nipošto opisno, nego tek aluzivno i u naznakama, više vodeći računa o logici oblikovanja nego li o sličnosti s izgledom ljudske ili životinjske figure.

Gipkošću oblina i stvranjem policentričnih "praznina" (svojevrsnih prostornih rupa neomeđenih kontura) Cotine skulpture povremeno teže čistoći i lapidarnosti znaka, a povremeno pak koptiranju prostora i ovladavanju nematerijalnim "zračnim"okolišem.

Da bi čistu žičanu strukturu upotpunio i "zatvorio", kipar se služi djelimičnim oplatama od papira ili tkanine, koje su često također prozirne i krhke tako da svjetlost po njima klizi ili prodire kroz tkivo, pa je vizualni učinak u svakom pojedinom slučaju drugačiji, raznovrstan, komplemntaran taktilnome ili pak njemu kontrastan. Odlučivši se za dominantu ljudskog lika, autorove se varijacije manifestiraju u stavovima i "funkcijama". Neke su figure ležeće, neke viseće, lebdeće, poneki kip predstavlja plesača, poneki skijaša. Dame su diferencirane elementima odjeće, a "surfer" je karakteriziran plohom papirnatog jedra, koja cjelini daje naglasak oštroga prostornog reza.
Intervencije u žičanu strukturu obilježene su poetikom "nađenog predmeta": ping-pong loptice, čepovi, plastični poklopci poslužili su za sugeriranje anatomskih detalja. Motivi poput "Raspeća" ili "Čovjeka u krugu" (kanona, modulora) svojevrsno su odavanje počasti tradicionalnim likovnim zadatcima, tretiranima pak na specifičan način.

Na izložbi se nalazi i jedan crtež, davni rad istoga autora, koji pokazuje sličnosti i afinitete s aktualnim skulpturama, te svjedoči kontinuitet zanimanja i problemsku koherenciju. Naime, na crtežu su polarizirane dvije grupe ljudi, crni i crveni, a oblikovani su izduženim mrljama poput linearnih tokova tordirane žice.

Uostalom, Ljubomira Cotu kao likovnog izvođača odlikuje upravo sklonost neposrednom, skicoznom radu, tako da i njegove skulpture – svojevrsni crteži u prostoru i čvrstoj tvari - nastaju također kao nadahnute improvizacije, djela stvorena u nekoliko poteza i u jednom dahu. Ali kao korektiv i kompozicioni regulator možemo spomenuti njegovo graditeljsko iskustvo, koje čini da mu skulpture premda u skeletnoj formaciji i nužnoj statičnosti - također upućuju na dinamičnu ravnotežu.

Tonko Maroević

Životopis

1947. Ljubomir Cota rođen je 6. veljače 1947. u Zagrebu. Nakon završene V. Gimnazije upisuje Arhitektonski fakultet u Zagrebu gdje diplomira 1971.
1972. Zapošljava se u "Atelijeru Forum" arh. Marijana Haberlea.
1974. Upisuje studij kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
1975.-1985. Zaposlio se u GP "Udarnik" gdje ostvaruje pozivnim natječajem svoj prvi samostalni rad; tvornicu TPK u Kamanju (izvedeno 1979.). Tu je realizirao još dva projekta: stočarsku farmu za PIK Vrbovec u Poljanskom lugu (izvedeno 1983.) i gospodarske zgrade u Plitvicama (djelomično izvedeno).
1986.-1987. Radi u projektnom birou "Industrogradnja" gdje je realizirao projekte za novo krilo suda u Velikoj Gorici (izvedeno 1985.), te stambenu zgradu u Kolarovoj, Velika Gorica.
1988. - 1992. Postaje direktorom projektiranja u PB "Montprojekt". Značajnija djela iz tog razdoblja su mu stambene zgrade (K4-1 i 2) u Zaprešiću (1987.), stambeni niz u Cerničkoj ulici (projektiran 1986., dovršen 1989.) i stambeno poslovna zgrada u Badalićevoj 26-28 u Zagrebu (projektirano 1988., dovršeno 1990.). Godine 1989. projektira stambeno-poslovne zgrade u Poljanicama, Zagreb (prve KSC 2-1 dovršena 1990., druge KSC 2-2 dovršene 1996.).
1993.-1998. Zaposlen je u Studiju "As" gdje ostvaruje objekt tiskare "Narodnih novina" u Remetincu, Zagreb (izvedeno 1997.) i prve zgrade koncerna "Agram" u Ljubuškom i Mostaru (1994.- izvedeno 1996. -1998.).; zgradu Osnovne škole u Saborskom (1995., dovršena 2002.).
1998. Otvara vlastitu tvrtku "Cota i Cota" za građenje, projektiranje i nadzor.
1999. Projektirao je poslovnu zgradu "Euroherc" u Vukovarskoj Zagrebu (izvedena 2002.) Nadograđena je 2006. prema dobivenom arhitektonskom natječaju u suradnji s arh. Vrsalovićem (I. Nagrada), a izvedeno 2009.
2000. Projektira poslovnu zgradu i stanicu za tehnički pregled vozila "Jadransko osiguranje", Ljubljanska avenija u Zagrebu (dovršeno 2002.). Pobjeđuje na natječaju za spomeničko uređenje Trga Marka Marulića u Zagrebu (dovršeno 2002.) autor skulpture je kipar V. Radas;
2001. Projektira poslovnu zgradu "Euroherc osiguranja" u Zadru (dovršeno 2003.); U suradnji s arh. Marmilićem projektira poslovni centar "Mani" u Buzinu, Zagreb (prva zgrada dovršena 2002., druga zgrada izvedena 2003., treća 2004.i četvrta 2005.).
2002. Projektira poslovnu zgradu i stanicu za tehnički pregled vozila "Euroherc osiguranje" na Remetinečkoj cesti u Zagrebu (dovršena 2002.) i poslovnu zgradu za tehnički pregled vozila "Jadransko osiguranje" u Puli (dovršeno 2003.).
2003. Godine projektira kristalnu kocku koncerna "Agram" u Karlovcu (dovršena 2008.);
poslovno-trgovačko-kulturni blok "Eurodom" u Osijeku; projektira dogradnju i rekonstrukciju zgrade "Narodne novine", Zagreb, (dovršeno 2004.); Stanicu za tehnički pregled vozila, Oriovac (dovršeno 2004.).
2004. Naselje Bijenik projektira 2004.-2005. stambeno naselje urbanih vila (dovršeno 2007.), koprojektant je arh. Davida Vujinović.
2005. projektira među ostalim poslovnu zgradu "Agram" u Sisku (dovršena 2010.); poslovnu zgradu "Euroduhan" u Bjelovaru (dovršena 2012.); poslovnu građevinu AGRAM BS0 u Sarajevu (dovršena 2009.); poslovnu zgradu u Slavonskom Brodu (dovršena 2012.). 2006. Projektira poslovnu zdradu "Eurodoma" u Belom Manastiru (dovršeno 2011.)
2007. projektira poslovno-stambenu građevinu "Agram" u Velikoj Gorici (dovršena 2009.)
2008. Projektira stambeni niz u Dubrovniku, te obiteljsku “ kosu“ kuću M u Zagrebu (izvedena 2014.)
2011. Projektira poslovnu zgradu "Agram" u Banja Luci od 20.000 m2. Realizirana 2014.
2013. Projektira poslovnu zgradu s tvrtkom Cota i Cota, AGRAM u Bihaću od 20000 m2 BRP
2014. Cota i Cota tvrtka dobiva I. Nagradu i izvedbu sportsko rekreacijskog centra EURODAUS u Zagrebu veličine cca 25000m2 BRP. (2017. Građevina u izgradnji.) Izveden je 2015.
2015. U matičnoj tvrtci Cota i Cota obnaša dužnost prokuriste.

1995. Postavlja izložbu kiparskom i arhitektonskom djelu svog oca Frane Cote u Gliptoteci u Zagrebu.
1996. Samostalno izlaže crteže i krokije na temu "Kroki kao lajtmotiv u procesu stvaranja arhitekture", u galeriji "Art centar" u Zagrebu.
2015. Počinje se baviti oblikovanjem komorne skulpture u žici, papirmašeu i terakoti.
2017. Samostalno izlaže crteže i skulpture u Galeriji LIBAR u Zagrebu.
2018. Izdao je knjigu ARHITEKTURA NAŠA SVAKIDAŠNJA (Risanka i pisanka).

Kontakt

Muzej Mimara
Rooseveltov trg 5, 10000 Zagreb

Tel: 01/4828-100
Fax: 01/4826-079
Email: mimara@mimara.hr

Društvene mreže

Posjet

Muzej je privremeno zatvoren za posjetitelje